ŽELIM RADITI

Kako ti mjere aktivne politike zapošljavanja i fiskalne olakšice mogu pomoći u zaposlenju? Tko i na koji način ti može pomoći pri zapošljavanju? Koja prava i obaveze imaš kada se zapošljavaš ili napuštaš posao?

Mjere aktivne politike zapošljavanja

Cilj mjera je poticanje zapošljavanja, samozapošljavanja te dodatnog/cjeloživotnog obrazovanja i olakšavanje uključivanja na tržište rada. U mjere se uključuju sve nezaposlene osobe, ovisno o individualnim potrebama. Mjere se unapređuju i ažuriraju svake godine, a trenutno uključuju 12 programa.

Posljednjih godina najviše korisnika bilježimo u mjerama obrazovanja i osposobljavanja, kojima se omogućava stjecanje kompetencija za novo zapošljavanje ili zadržavanje postojećeg radnog mjesta u zanimanjima traženim na tržištu rada.

2022. godine uvedena je nova mjera – Biram Hrvatsku, s ciljem poticanja povratka iseljenih, radno aktivnih hrvatskih državljana iz država Europskog gospodarskog prostora, Švicarske Konfederacije, Ujedinjene kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske, Sjeverne i Južne Amerike, Australije i Novog Zelanda. Cilj je osnažiti gospodarsku aktivnost i raspon djelatnosti u većem dijelu Republike Hrvatske, posebice u gospodarski slabije razvijenim i demografski oslabljenim područjima s naglaskom na ruralna područja.

2024. godine uvedena je i mjera Posao+ koja predstavlja program individualne podrške dugotrajno nezaposlenim osobama, korisnicima zajamčene minimalne naknade, osobama bez srednjoškolske kvalifikacije kroz uključivanje u kombinaciju različitih mjera aktivne politike zapošljavanja ovisno o individualnim potrebama korisnika. Podrška podrazumijeva savjetovanje i usmjeravanje od strane savjetnika za zapošljavanje, a za korisnike zajamčene minimalne naknade i uključivanje u program socijalnog mentorstva. Program uključuje aktivacijske i obrazovne mjere te je, između ostaloga, omogućeno i stjecanje srednjoškolske kvalifikacije.

Mjere aktivne politike zapošljavanja namijenjene zelenoj i digitalnoj tranziciji gospodarstva

S obzirom na intenzivne promjere u gospodarstvu uslijed zelene i digitalne tranzicije, uvedene su nove mjere kojima se potiče otvaranje novih radnih mjesta u onim granama gospodarstva koja će se u budućnosti najviše razvijati.

Osigurane su potpore za zapošljavanje, za pripravništvo te za samozapošljavanje u zelenim i digitalnim sektorima.

Više informacija o korištenju mjera aktivne politike zapošljavanja, kao i potporama za zelene i digitalne programe možete pronaći na sljedećoj poveznici:

https://mjere.hzz.hr/

MJERE ZA POTICANJE ZAPOŠLJAVANJA MLADIH

Svaki poslodavac u Republici Hrvatskoj i na području EU samostalno odabire zaposlenika koji mu najviše odgovara za određeno radno mjesto.

Zato nitko ne može izravno utjecati na nečije zaposlenje, no u Hrvatskoj možemo provesti brojne mjere zahvaljujući kojima ćeš kao mlada osoba biti zanimljiviji i prihvatljiviji kandidat za određenog poslodavca.

Da bismo u tome uspjeli provodimo:

  1. Mjere aktivne politike zapošljavanja kojima HZZ osigurava financijsku potporu poslodavcima za tvoje zapošljavanje, ali i tebi nude potporu za samozapošljavanje.
  2. Fiskalne olakšice kojima se poslodavac oslobađa obračuna i plaćanja doprinosa na tvoju plaću, čime je ukupan iznos tvoje plaće za poslodavca manji od plaća tvojih starijih (i iskusnijih) kolega.
  3. Porezno rasterećenje za mlade, putem kojeg ti se, jednom godišnje, vraća 100% (ako imaš između 15 i 25 godina) ili 50% (ako imaš između 26 i 30 godina) uplaćenog iznosa godišnjeg poreza na dohodak koji je poslodavac uplatio na tvoju plaću.

Za korištenje mjera aktivne politike zapošljavanja moraš biti u NEET statusu (link na kontrolni popis – jesam li u NEET statusu) i biti prijavljen u evidenciju HZZ-a, a u prijavnici koju možeš preuzeti na stranici HZZ-a provjeri pod kojim uvjetima se možeš prijaviti.

O provedbi fiskalnih olakšica i poreznog rasterećenja možeš se obratiti nadležnom uredu Porezne uprave.

PRIJAVI SE U HZZ

TVOJA PRAVA VEZANA ZA RAD

Rad nije isto što i zapošljavanje, a uz sva prava vezana za rad ili zapošljavanje, imaš i određene obveze!

Raditi možeš:

ŠTO ZNAČI ZAPOŠLJAVANJE?

Zapošljavanje znači da si potpisao ugovor o radu i u tom slučaju tvoja osnovna prava i obveze proizlaze iz Zakona o radu. Međutim, neki poslodavci ta prava i obveze mogu dodatno urediti kolektivnim ugovorima ili pravilnikom o radu, ali njima ne smiju umanjivati prava iz Zakona o radu (primjerice, ugovoriti manje dana godišnjeg odmora od onog što je propisano Zakonom o radu!).

U Hrvatskoj se smiješ zaposliti ako si navršio 15 godina i pri tome si završio osnovnoškolsko obrazovanje, uz posebnu dozvolu (ovlaštenje) zakonskog zastupnika. S 18 godina stječeš punu poslovnu sposobnost i možeš samostalno odlučivati o svim svojim pravima i zaposliti se.

Odnos između tebe i poslodavca prilikom definiranja i ugovaranja svih bitnih uvjeta rada i potpisivanja ugovora o radu trebao bi biti partnerski odnos. S poslodavcem uvijek možeš pregovarati, da bi si osigurao bolje uvjete rada ili veću plaću.

 Detaljna prava i obaveze vezane za rad možeš pronaći u brošuri Mali vodič za veliku borbu, koju je posebno za mlade pripremio Savez samostalnih sindikata Hrvatske u suradnji s Mrežom mladih Hrvatske.

Mi ćemo ti uskoro pripremiti nekoliko kontrolnih popisa koje možeš isprintati i pomoću kojih možeš provjeriti poštuje li tvoj poslodavac osnovne propise i  prava koja imaš temeljem zaposlenja, uključujući i prava pri raskidanju radnog odnosa.

ŠTO AKO POSLODAVAC NE POŠTUJE MOJA PRAVA?

Ako si primijetio da poslodavac ne poštuje neka od tvojih prava, moraš poslodavca upozoriti na povredu svojih prava na sljedeći način:

  • U roku od 15 dana od saznanja da je neko tvoje pravo prekršeno trebaš se pisano obratiti poslodavcu i zatražiti ostvarenje toga prava (tzv. zahtjev za zaštitu prava), što je najbolje učiniti preporučenom poštom s povratnicom.
  • Poslodavac tada ima rok od 15 dana da odgovori na tvoj zahtjev.
  • Ako je na njega negativno odgovorio, sljedećeg dana počinje teći novi rok od još 15 dana u kojemu imaš pravo podnijeti tužbu sudu.
  • Ako poslodavac uopće nije odgovorio, rok za podnošenje tužbe sudu počinje teći nakon što je poslodavcu istekao rok od 15 dana za odgovor.
  • Ako poslodavac grubo krši tvoja prava (primjerice, ne isplaćuje ti plaću ili ti ne dopušta da koristiš dnevni, tjedni i godišnji odmor), možeš se obratiti i Državnom inspektoratu.

PRIMJER: Lora je u jednom mjesecu, po nalogu poslodavca, tjedan dana svakodnevno ostajala na radnom mjestu duže od redovnog radnog vremena, a na obračunu plaće za taj mjesec nije joj isplaćena naknada za prekovremeni rad koja je ugovorena. U roku od 15 dana od primitka plaće napisat će zahtjev poslodavcu u kojem od njega traži da joj se osigura ostvarivanje prava na ugovorenu isplatu za prekovremeni rad. Uz taj zahtjev Lora će priložiti popis dana i sati kada je radila duže od ugovorenog, a može priložiti i druge dokaze iz kojih je vidljivo da je radila po nalogu poslodavca (e-mailovi, poruke i drugo). Zahtjev će odnijeti na poštu i tražiti slanje „preporučene pošte s povratnicom“. U pošti će dobiti potvrdu da je poslodavcu određenog datuma dostavila svoj zahtjev i čekat će 15 dana na odgovor. U slučaju da joj poslodavac ne odgovori ili je odgovor negativan, podnijet će tužbu mjesno nadležnom sudu za radne sporove.

Kontrolni popis za sklapanje ugovora o radu
Kontrolni popis za raskid ugovora o radu
MALI VODIČ ZA VELIKU BORBU

RADNO ISKUSTVO KAO TEMELJ BRZOG PRELASKA NA TRŽIŠTE RADA

Ovdje ćeš uskoro pronaći informacije o tome kako ti iskustvo volontiranja i rada za vrijeme školovanja i studija može pomoći u bržem prelasku na tržište rada.

(AMPEU programi – EURES i volontiranje)