Garancija za mlade u tri jednostavna koraka:

Cilj nacionalne kampanje koja prati Garanciju za mlade je u pozivanju osoba u NEET statusu da se na vrijeme prijave u HZZ i na taj način informiraju o svojim opcijama, pronađu najbolje rješenje – nastave s obrazovanjem ili se zaposle. Prvi korak je svakako prijava u HZZ gdje će biti evidentirani kao nezaposlena osoba.

U HZZ se osobe mogu prijaviti kada uđu u NEET status (završe/prekinu obrazovanje ili daju/dobiju otkaz), ali i za vrijeme obrazovanja te dok su još uvijek zaposleni. Ako se prijave za vrijeme dok se nalaze u NEET statusu, HZZ će im osim podrške prilikom traženja posla, pružiti i mogućnost korištenja mjera aktivne politike zapošljavanja u sklopu Garancije za mlade.

Ako se prijave dok se još uvijek obrazuju ili su u radnom odnosu, HZZ ih upisuje medu “ostale tražitelje zaposlenja” te im ovisno o statusu nudi različitu podršku, a može ih preusmjeriti i prema CISOK centru.

Ako osobe koje se prijavljuju uskoro planiraju prekinuti radni odnos, HZZ ih također upisuje u “ostale tražitelje zaposlenja” i pruža im informacije o pravima, novim potencijalnim opcijama u skladu s mjerama, ali i o pravu na novčanu naknadu za vrijeme nezaposlenosti.

Republika Hrvatska provodi brojne mjere zahvaljujući kojima mlade osobe mogu biti zanimljiviji i prihvatljiviji kandidat za poslodavca i one koje mladima omogućuju veće godišnje prihode, zbog povrata uplaćenog poreza.

Dostupne mjere:

1. Mjere aktivne politike zapošljavanja kojima HZZ osigurava financijsku potporu poslodavcima za zapošljavanje mladih, a njima potporu za samozapošljavanje. Za korištenje ovih mjera potrebno je biti u NEET statusu te biti prijavljen u evidenciji HZZ-a.
2. Fiskalne olakšice kojima se poslodavac oslobađa obračuna i plaćanja doprinosa na placu mladih, time je ukupan iznos plaće mladih za poslodavca manji od plaća starijih (tj. iskusnijih) zaposlenika. Olakšice se odnose na svaku mladu osobu koja se zapošljava prvi puta ili se zapošljava ugovorom na neodređeno vrijeme.
3. Porezno rasterećenje za mlade, zahvaljujući kojem se jednom godišnje vraća 100 % (ako zaposlena osoba ima između 15 i 25 godina)ili 50 % (ako zaposlena osoba ima između 26 i 30 godina) uplaćenog iznosa godišnjeg poreza na dohodak koji je poslodavac uplatio na placu.

Odnos između zaposlenika i poslodavca važno je definirati kao partnerski odnos. Poželjna je otvorena komunikacija i pregovaranje oko boljih uvjeta rada.

Detaljna prava i obaveze vezane za rad mogu se pronaći u jednostavnoj, razumljivoj i prilagođenoj brošuri Mali vodič za veliku borbu, koju je posebno za mlade pripremio Savez samostalnih sindikata Hrvatske u suradnji s Mrežom mladih Hrvatske.

Da bi se općenito poboljšali uvjeti zapošljavanja, važno je mlade informirati o koracima koje mogu i trebaju poduzeti ako se nadu u situaciji u kojoj se krše njihova radna prava. Tzv.

Zahtjev za zaštitu prava dostavlja se pisanim putem poslodavcu, na koji poslodavac mora odgovoriti unutar 15 dana. Ako odgovori nepovoljno ili neodgovorni na njega, osoba ima pravo podnijeti tužbu nadležnom sudu unutar novih 15 dana. Također, prilikom kršenja radnih prava, osoba se maze obratiti i Državnom inspektoratu.

Ako se osoba u NEET statusu želi vratiti u osnovnoškolsko ili srednjoškolsko obrazovanje te se osposobiti za neko jednostavno zanimanje, detaljnije informacije može dobiti u ustanovama za obrazovanje. Osnovno obrazovanje odraslih provodi se po Nastavnom planu i programu za osnovno obrazovanje odraslih (NN, broj 136/2003.) u za to predviđenim ustanovama.

Ustanove koje provode programe osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja i programi koje provode navedeni su u Andragoškom zajedničkom upisniku podataka.  

Aplikacija ŠeR – Školski e-Rudnik Ministarstva znanosti i obrazovanja pruža pristup podacima o srednjim strukovnim školama, programima obrazovanja koje izvode te raznim korisnim statističkim podacima, više na OVOJ poveznici.

Osobe koje žele nastaviti srednjoškolsko obrazovanje ili se prekvalificirati za jedno od 61 zanimanja iz sustava vezanih obrta radi sklapanja Ugovora o naukovanju s obrtom ili pravnom osobom, informaciju o slobodnim mjestima za praktičnu nastavu kod poslodavaca, mogu pronaći na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, na OVOJ poveznici.

Obrazovni programi kreiraju se uz pomoć predstavnika poslodavaca koji su članovi Vijeća za strukovno obrazovanje.

Zadaća tog vijeća je usklađivanje rada u području strukovnog obrazovanja, kao i predlaganje izmjena ili dopuna postojećih programa te brojne druge mjere i aktivnosti koje prate unaprjeđenje strukovnog obrazovanja. Uz predstavnike poslodavaca postoje i sektorska vijeća koja iskazuju potrebe tržišta rada, analiziraju postojeće i potrebne kompetencije unutar sektora/podsektora, promiču sektor i mogućnosti zapošljavanja unutar njega.

Ovo je važno razumjeti da bi se naglasila važnost konstantnog praćenja tržišta te shodno tome uočila potražnja za određenim strukama ili kompetencijama uz koje će pronalazak posla u budućnosti biti puno lakši.

Opcije za studiranje mogu se pronaći među visokim učilištima kao što su sveučilište, fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola.

Sveučilište, fakultet i umjetnička akademija izvode sveučilišne studije, a mogu izvoditi i stručne studije, a veleučilište i visoka škola izvode stručne studije. Visoka učilišta mogu biti javna (osniva ih Republika Hrvatska) i privatna.