FAQ - Želim se obrazovati

U okviru mjera aktivne politike zapošljavanja postoje i mjere za obrazovanje. Da bi ih pojedinac mogao iskoristiti, mora biti u NEET statusu i/ili prijavljen u evidenciju HZZ-a. Popis raspoloživih obrazovnih programa prema županijama dostupan je na stranici HZZ-a, a s više informacija raspolaže se u područnim uredima HZZ-a.

Vaučeri su inovativan model obrazovanja zaposlenih i nezaposlenih osoba. Vaučer predstavlja financijski instrument dodjele javnih sredstava za obrazovanje odraslih, gdje korisnik sam bira obrazovni program i pružatelja obrazovanja, dok se trošak programa obrazovanja u iznosu odobrenog vaučera isplaćuje izravno odabranom pružatelju usluge obrazovanja.

U slučaju da je trošak programa obrazovanja veći od iznosa vaučera, postoji mogućnost da se razlika u visini iznosa podmiri od strane korisnika ili poslodavca. Točan iznos vaučera određuje se ovisno o obrazovnom sektoru ili podsektoru kojem pripada program, ukupnom radnom opterećenju za stjecanje kvalifikacije te satnici programa, pri čemu se u obzir uzima broj sati u vođenom procesu učenja i poučavanja, broj sati provedenih na radu te broj sati provedenih u samostalnim aktivnostima.

Program obrazovanja za nezaposlenu osobu može trajati do 6 mjeseci, a za zaposlenu do 10 mjeseci (zbog mogućnosti usklađivanja provedbe programa s radnim obvezama polaznika).

Ako se osoba u NEET statusu želi vratiti u osnovnoškolsko ili srednjoškolsko obrazovanje te se osposobiti za neko jednostavno zanimanje, detaljnije informacije može dobiti u ustanovama za obrazovanje. Osnovno obrazovanje odraslih provodi se po Nastavnom planu i programu za osnovno obrazovanje odraslih (NN, broj 136/2003.) u za to predviđenim ustanovama.

Ustanove koje provode programe osnovnoškolskog i srednjoškolskog obrazovanja i programi koje provode navedeni su u Andragoškom zajedničkom upisniku podataka.  

Aplikacija ŠeR – Školski e-Rudnik Ministarstva znanosti i obrazovanja pruža pristup podacima o srednjim strukovnim školama, programima obrazovanja koje izvode te raznim korisnim statističkim podacima, više na OVOJ poveznici.

Osobe koje žele nastaviti srednjoškolsko obrazovanje ili se prekvalificirati za jedno od 61 zanimanja iz sustava vezanih obrta radi sklapanja Ugovora o naukovanju s obrtom ili pravnom osobom, informaciju o slobodnim mjestima za praktičnu nastavu kod poslodavaca, mogu pronaći na mrežnim stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, na OVOJ poveznici.

Obrazovni programi kreiraju se uz pomoć predstavnika poslodavaca koji su članovi Vijeća za strukovno obrazovanje.

Zadaća tog vijeća je usklađivanje rada u području strukovnog obrazovanja, kao i predlaganje izmjena ili dopuna postojećih programa te brojne druge mjere i aktivnosti koje prate unaprjeđenje strukovnog obrazovanja. Uz predstavnike poslodavaca postoje i sektorska vijeća koja iskazuju potrebe tržišta rada, analiziraju postojeće i potrebne kompetencije unutar sektora/podsektora, promiču sektor i mogućnosti zapošljavanja unutar njega.

Ovo je važno razumjeti da bi se naglasila važnost konstantnog praćenja tržišta te shodno tome uočila potražnja za određenim strukama ili kompetencijama uz koje će pronalazak posla u budućnosti biti puno lakši.

Opcije za studiranje mogu se pronaći među visokim učilištima kao što su sveučilište, fakultet i umjetnička akademija u njegovom sastavu, veleučilište i visoka škola.

Sveučilište, fakultet i umjetnička akademija izvode sveučilišne studije, a mogu izvoditi i stručne studije, a veleučilište i visoka škola izvode stručne studije. Visoka učilišta mogu biti javna (osniva ih Republika Hrvatska) i privatna.

Visoko obrazovanje provodi se kroz sveučilišne i stručne studije.

Sveučilišni studij osposobljava studente za obavljanje poslova u znanosti, umjetnosti i visokom obrazovanju, u poslovnom svijetu, javnom sektoru i društvu općenito te ih osposobljava za razvoj i primjenu znanstvenih, umjetničkih i stručnih postignuća.

Stručni studij pruža studentima primjerenu razinu znanja i vještina koje omogućavaju obavljanje stručnih zanimanja i osposobljava ih za neposredno uključivanje u radni proces.

Prikaz vrste i razine studija u Republici Hrvatskoj dostupan je na OVOJ poveznici.

Na studij se upisuje najmanje šest mjeseci prije početka nastave, a upisi se obavljaju na temelju javnog natječaja koji objavljuje željeno sveučilište, veleučilište ili visoka škola. U objavljenom natječaju dostupne su sve potrebne informacije o uvjetima upisa, broju upisnih mjesta, samom postupku (dokumentima koji se prilazu) te rokovima za prijavu. Vise informacija o studiju naći ćeš na OVOJ poveznici, a o upisnim rokovima informiraj se OVDJE.

Ako je iz nekog razloga osoba u NEET statusu prekinula svoj studij i želi se na njega vratiti, sve potrebne informacije, kao i uvjete za ponovni upis može zatražiti isključivo na visokom učilištu koje izvodi studijski program kojeg želi upisati (jer se uvjeti razlikuju ovisno o studiju).

Pravo na mirovanje obveza studenta za vrijeme služenja vojnog roka, za vrijeme trudnoće i do godine dana starosti djeteta, za vrijeme dulje bolesti te u drugim opravdanim slučajevima prekida studija propisano je člankom 88. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju (ZZDVO), a druga prava studenata statutom i drugim općim aktima visokog učilišta. Razlozi za prestanak statusa studenta propisani su člankom 89. ZZDVO-a.

Da bi se izbjegao ulazak ili dugotrajni ostanak u NEET statusu, volontiranje ili rad tijekom obrazovanja i studija može pomoći u naknadnom bržem prelasku na tržište rada.

Na taj način mlada osoba stječe vrlo vrijedna iskustva i znanja, a ostvaruje i kontakte koji mogu biti važni za što brže zaposlenje.